U polju ispod Bilece nalazi se rusevina jedne stare dzamije za koju se prica da je zaduzbina Hasan-pase Predojevica,po predanju jedinog poznatog i velikog vakifa u Bileci i cijeloj okolini.U pristupacnim izvorima Hasan-pase se ne spominje kao vakif ove dzamije,pa se zato ,kod ispitivanja njene proslosti moramo osloniti na narodna predenja.Ako je predanje tacno,a sve govori da jest,onda je ova dzamija sagradjena 1572 godine i ubraja se medju nekoliko najstarijih dzamija u Hercegovini.Podignuta je na lokalitetu Plitine,kod sela Grabovice.Kvadratnog je tlocrta sa dogradjenim sofama koja od sjeverne strane zatvara zid.Bila je pokrivena cetverostresnim krovom pod plocom.Vidi joj se jos dijelovi zidova i cetvrtasta kamena munara kvadratnoga tlocrta.U ljeto 1906 je temeljito opravljena pa je na 14 septembar te godine klanjana dzuma.Prestala je raditi 1928,a srusena je 1941 od strane Bileckih cetnika.
U gruntovnim knjigama je upisano da je resenjem zavoda za zastitu spomenika SR BiH od 11 jula 1952 registrirana kao spomenik kulture i da stoji pod zastitom drzave.Kod dzamije se nalaze mezari u kome su svi stari nisani unasteni i rusevine stare catrnje.Osnivac ove dzamije a mozda i one stare u gradu je Gazi Deli Hasan Pasa Predojevic koji je rodom iz bileckih Rudina.On je kao adzemi-oglan odveden u istanbul gdje je u carskom dvoru odvojen.Za vlade Murata III 1574-1595 imenovan je sandzakbegom u Segedinu i tu ostao do 1591kada je imenovan beglerbegom u Bosni.
Cim je dosao u Bosnu odmah je poveo vojnu na Sisak,ali ga nije uspio zauzeti.Nakon toga je udario na Bihac i osvojio ga 19 juna 1592 sa vise oklolnih gradova.Zatim je skupio vojsku i sa njom kod Petrinje presao preko rijeke Kupe u Hrvatsku.U bici pod Siskom 22.juna 1593 sudario se s nadmocnijom vojskom Nikole Zrinjskog i nasao smrt u valovima Kupe sa jos trojicom sandzakbega i 7000 vojnika.
Basagic za njega kaze da je zasluzan i da je bio velik neustrasiv junak.
U Istanbul je dosao sa Dervis-pasom iz Mostara i sa njime se na drzavni trosak skolovaoi dotjerao do pase.Evlija Celebija za Hasan pasu kaze Dusen,Basagic,po jednom turskom zapisu,Predojevic i Stojanovic, po drugom zapisu,Klobucaric ,po gradu Klobuku u Hercegovini.Turski historicari ga zovu Herskli(Hercegovac) i Deli Hasan-Pasa..Neki anonimus iz Bosne napisao je jedan panegirik na turskom jeziku u 28/14 stihova u slavu Hasan-pase .Ovaj hvalospjev se nalazio u privatnoj kolekciji rukopisa Osmana Soklovica,koja je sada vlasnistvo
Gazi Husrevbegove bibliotke.Muhamed Enveri Kadic prepisao je iz orginal ovaj hvalospjev i donio ga u svojoj Kronici.Sacuvalo se devet Hasanovih- pisama koje je on pisao Pavlu Bridovicu u Dubrovnik. Bridovic je bio turski spijun i slao izvjestaje Hasan-pasi o prilikama ou Austriji a ovaj ih
prosledjivao Porti.Prvo pismo je datirano sa 27 maja i posljednje 4 avgusta 1573 godine.Pisma su slana u Dubrovnik iz:Ljubomira ,Stoca ,Nevesinja,Gacka,Cemerna.Zanimljivo je ovdje istaknuti da Hasan-pasa u cetvrtom pismu naziva sebe Hercegovackim i Crnogorskim pasom iz pisma jos saznajemo da ih je u Dubrovnik salo po nekom Memi-hodzi iz Ljubomira Behram cehiji(iz Nevesinja,i Redzep causu iz Cemerna).
Drugo predanje kaze da Hasan-pasa rodom iz Bileckih Rudina da je za vlade Mehmeda II Fatiha(1451.1481) odveden u istanbul,gdje je odgajan i da je nakon primanja islama dobio ime Imsir.Ovo je predanje bez osnova,jer se zna da je Hasan-pasa rodjen i zivio u 16 vijeku.Za njega se jos prica ovo:Kad su ga turske vlasti sa ostalom odabranom djecom dovele u Istanbul,sultan je naredio da sjednu za veceru i da im svima daju duge kasike cim je zelio ispitati njihovu dosjetljivost i snalazljivost.Hasan se odma snasao i poceo davati hranu iz svoje kasike onom koji je nasuprot njemu sjedio,a ovaj opet njemu.Prica se da je ovim zadivio Sultana i ostale.
Trece predanje opet kaze da je Hasan-pasa rodjen u Prijevoru kod Bilece i da je imao bogatog strica kneza Predojevica koji je imao sest sinova.Kad su turske vlati kupile djecu u adzeami-oglane,on im je dao jedinka bratica,zbog cega ga je njegova majka stalno klela.Djecak se je u Instanbulu skolovao i postao ostruman kao Mehmed-pasa Sokolovic.Tamo je primo Islam dobio ime Hasan i u zvanju napredavao do vezira.Nakon vise godina dosao je kao vezir sa vojskom u Bilecu ,i vido se sa majkom.Kad mu je ona ispricala sta mu je stric uradio on ga je dao kamenovati i to se mjesto zove "Gomila"na koju stariji svijet i danas kad pokraj nje prolazi baci kamenje.Hasan-pasa je u Prijevoru sagradio crkvu svojoj majci,a u Bileci sebi dzamiju.
Prica se da se negdje na zidu crkve nalazi uklesan polumjesec i zvijezda.Prijevor je od Bilece udaljen 4 kmi nalazi se nedaleko od magistrale koja vodi za Planu i Gacko.Ovdje se vidi rusevina stare crkve koja je ovdasnjem svijetu poznata kao Predojevica crkva.Za nju se prica da ju je sagradio Hasan-pasa svojoj majci,koja nije htjela preci na islam.Upisana je u gr.ul.k.o.Zausje broj 216 u vlasnistvu je srpske praoslavne crkve opstine Bileca.Uz crkvu se nalazi catrnja koja je Takodjer Predojevica zaduzbina.Ona je i danas potpuno ispravnom stanju i suvlasnistvo cetrdeset osam lica ovog kraja.Upisan aje u gr.ul.k.o. Zausje broj 108.
Iz jedne narodne pjesme koja je pribiljezena u bileckom kraju saznajemo da je Hasan-pasi prije nego sto je odveden u Istanbul,bilo ime Nenad.U pjesmi se kaze da je on kad se obogatio i postao pasa dosao u Bilecu i sagradio crkvu majci a dzamiju sebi.
KARAVANSARAJ,TURBE I CATRNJA
Pored dzamije Hasan-pasa je u Bileci sagradio i jedan karavansaraj u kome su odsjedali trgovci i putnici namjernici.Do karavansaraja on je podigao veliku catrnju i grobnicu(turbe)za svoje rodjake.Ne zna se gdje je karavansaraj bio lociran,i kad je prestao raditi i kad je srusan.M.Dinickaze za Hasana-pasu da je rodjen u Bileci od oca kriscanina,.da se prezivao Prodojevic i da je upravljavo Hercegovinom i Crnom Gorom.
Hasan-pasa je u svojoj zakladnici ,koja je zagubljena,odredio da se prihodi karavansaraja i drugih nekretnina d trose za idrzavanje njegovih zaduzbina u Bileci.On je ovdje uvakufio velike posjede koji su se krajem proslog vijeka sastojali iz sljedeceg:dvije magaze,osam parcela na lokalitetima:Diljak,Masleni, Plitine koje zapremaju 49110 m2 povrsine.Osim toga ,u gradu i polju je uvakufio pet mezarluka koji zapremaju 27000 m2 povrsine.Jedno groblje zvalo se Sehitluci,a taj naziv kako se prica dobilo je zbog sljedceg:nekog Jusufovica su preklali crnogorci kad je pokusao da spasi svoju kcer koju su mu oni bili ukrali i poveli sa sobom.Prica se da je on preklana grla trcao i gdje je pao tu je i sahranjen.Ovo groblje je ekshumirano i na njemu je podignut spomenk palim borcima 1941 do 1945.Sva groblja u gradu su nacionalizovana i na njima su izgradjene javne i stambene zgrade ili su pretvorena u parkove.Svi nisani u njima ,koji je nekad bilo mnogo unisteni su.
Prihodi vakufa dzamije u Bileci 1889 godine iznoslili su 510 forinti.Odatle kojih su se davale plate dvojici imama i dvojici mujazina,a ostatak je trosen u rasvjetu i opravak dzamije.Ovaj podatak jasno govori da su u Bileci 1889 radile dvije dzamije.Prihodi ovog vakufa iznoslili su 1913 god 379 a rashodi 354 krune.Iz prihoda se davala plata imamu i mujazinu a ostatak trosen na opravku dzamije.
Na temelju svega izlozenog moze se zakljuciti da ja Hasan-pasa bio jedan od prvih koji je presao na islam i vlastitim trudom i sposobnoscu popeo do najvisih polozaja u ondasnjoj turskoj upravi.Jos ziva narodna predanja kazuju da je on bio prvi i jedini poznati vakif koji je u Bileci i okolini podizao zaduzbine i uvakufijavao nekretni ne za njihovo izdrzavanje.
Zato mi sve Bilecke vakufe pripisujemo njemu,premda to u gruntovnim knjigama i drugim pristupacnim izvorima nije nigdje upsano.Njemu se ima jos zahvaliti da je islam u ovom dijelu Hercegovine ucvrstio i do nasih dana odrzao.On je za Bileci bio isto sto Osma-pasa Resulbegovic za Trebinje i Mehmedbeg Karadzoz za Mostar.Godine 1873 u Bileci je sagradjen konak sa 12 prostorij u koju su smjesteni sud,posta i druge ustanove.Izgradnja ove zgrade stajala je 39.527 grosa a sva su sredstva dali domaci stanovnici i sluzbenici.U ovoj zgradi su u psoljeratnoj Yugoslavi(Titovoj) bili smjesteni kancalarije sekretarijata unutrasnjih poslova.Iz jednog djelimicno sacuvanog popisa(deftera)terazija,curcija i cebedzija saznajemo da je u ponedeljak 25 dzumada I 1168(13 april 1755) odrzano u Mostaru svecano promovisanje kalfi spomenutih zanata u majstore iz cijele Hercegovine.Medju 1501 majstora terzija,upisano ih je pet iz Bilece.
Na temelju ovih podataka moze se utvrditi da su u Bileci polovinom 18 vijeka zivjele i radile sljedece terzije:Ahmed sin Arslanov,Mehmed sin Becirov i Ahmed,Osman i Omer sinovi Imsira Musica.Za vrijeme austrougarske uprave u Bileci je osnovana muslimanska citaonica ,a za stare Yugoslavije pododbor kulturnoprosvjetnog drustva Gajret.Clanovi ovoga drustva mnogo su radili na kulturno-prosvjetnom uzdizanju muslimana ovog kraja i skolovanju njihove omladine.Bileca je od austrougarske okupacije 1887 do danas dala mnogo fakultetskih obrazovanih muslimana.Od starih generacija spominjemo samo trojicu:hadzi Saliha ef.Kresu ,Osmana Nuri Hadzica i Hamdiju Kapidzica.Kreso(1821-1889)bio je muderis u Mostaru,Nevesinju pocitelju,stocu i Sarajevu.a Hadzic(1869-1937) i Kapidzic(1904-1974)bili su nasi istaknuti naucni radnici.
U Bileci i zasocima koji joj gravitiraju zivjele su sljedece muslimanske porodice:
Alijagici,Arslanagici,Avdici,Babovici,Barakovici,Basici,BecoviciBegovici,Brkovici,Came,Catovici,
Corici,Drljevici,Hadzici,Hajrovici,Habibi,Idrizi,Isovici,Jaganjci,Jusovici,
Kapidzici,Kovaci,Krese,Kurtovici,Kusturice,Mihnici,Mujacici,Musici,Mustovici,Nakicevici,Ovcine,
Pervani,Pizovici,Popovici,Predojevici,Rebici,Selimovici,Sakambeti,Sehovici,
Sukuri.Telarevici,Vilici i Zilici.Za Mihnice,Popovice i Predojevice se zna da su od turske okupacije bile kriscanske porodice.Sinan Popovic i Hasan Predojevic zivjeli su u Bileci u drugoj polovini 16 vijeka a Ibrahim Mihnic u prvoj polovin 17 vijeka.Nije poznato kako je tekla islamizacija u ovom dijelu Hercegovine i ko je sve i zasto prelazio na islam.Za vise Bileckih muslimanskih porodica se zna da su 1687 doslelile iz Herceg-Novog, Risna i drugih gradova kadas u ih mlecani od turaka osvojili.
Neke porodice su doslelile iz okolnih sela:Zausje,Rudine,Mirusa,Podosoja,Plane,Dzeca,Fatnice,Bijeljanja i drugih.
U Cepelici su zivjeli Hajdarhodzici i Hajdarovici koji su se doslelili iz Herceg-Novog.Na rijeci Cepelici pritoci Trebisnjice sagradjen je za turske vladavine jedan kameni most i han.U Mirlovicima su zivjeli Mujazini,a u Mirusama Kapidzici i Mujacici.Danas u ovim mjestima ne zivi niko od Muslimana.
